Prve Žive jaslice

Jeste li znali da su Žive jaslice u Postojnskoj jami najbliže autentičnim jaslicama koje je 1223. godine kao prvi postavio Franjo Asiški u špilji u blizini Asiza u Italiji?

Točno 766 godina kasnije, tijekom posjeta najvećoj slovenskoj atrakciji, redatelju Gregoru Tozonu spontano se rodila ideja o Živim jaslicama u Postojnskoj jami. Hrabra ideja je oživjela u vrijeme kada se Božić službeno nije slavio kao vjerski praznik, a većina ljudi je jaslice postavljala potajno iza četiri zida svojih domova.

Revolucija u Postojnskoj jami

Žive jaslice u Postojnskoj jami su kao prve žive jaslice u Sloveniji izvan sakralnih objekata uprizorene 1989. godine. Postavljene su u dvoranu izvan turističke staze pored stalaktita, nazvanog Baldahin, koji je autora prvih jaslica podsjetio na staju u jaslicama. U predstavi, osmišljenoj kao počast etnološkoj baštini, scene su nastale prema konceptu zamrznutog kazališta, a sudjelovalo je 12 lokalnih glumaca. Tijekom predstave, koja je trajala 14 minuta, posjetitelji su stajali, a glumci su izveli pet predstava dnevno.

Ljudi su klečali i molili se

Od prvih početaka živih jaslica, koje su bile dobro prihvaćene, s godinama su postajale sve življe. Događaj je postao opsežniji, upotpunjen brojnijim biblijskim prizorima, glazbenim efektima, a ubrzo je interes javnosti bio toliko velik da su predstavu premjestili uz turističku rutu. Godine 1995. pojedine scene, kao što su Navještenje, Rođenje, Popis itd., već su postavljene u slikoviti krajolik stalaktita, izvođači su odigrali svoje uloge, a posjetitelji su obilazili jaslice tijekom posjeta Postojnskoj jami. Redatelji i scenaristi uvijek su ostali vjerni tradiciji i autentičnoj božićnoj priči koja je, prema svjedočanstvima, toliko dirnula ljude da su tijekom pojedinih prizora kleknuli, prekrižili se i molili.

Žive jaslice u Postojnskoj jami povezuju Sloveniju

Autore je neprestano uzbuđivala pomisao na još veći, veličanstveniji i emocionalniji događaj, koji bi naglasio čudo rađanja i ljepotu prirodnog čuda Postojnske jame. Tako na prijelazu tisućljeća govorimo o tzv. sferi pjevačkih zborova. Zborsko pjevanje dio je slovenske tradicije i mnogi se i danas sjećaju svog nastupa u Postojnskoj jami, kada je u pet dana nastupilo više od 1300 pjevača amatera. Zborovi, koji su k nama dolazili iz svih krajeva, doslovno su povezali Sloveniju na najljepšem božićnom događaju.  

Međutim, veličanstveni događaj s mnogim izvođačima donio je i nove uvide. Postojnska jama je slikovita, impozantna, ali istovremeno i logistički iznimno zahtjevna sredina sa svojim specifičnostima. U potrazi za najprikladnijim postavljanjem Živih jaslica, koje su već pokazivale znakove spektakla, redatelji i scenaristi u narednim godinama nadogradili su biblijske scene konceptom solističkih nastupa vrhunskih slovenskih pjevača, koji su nastupali u ulogama biblijskih likova. Kroz cijelo vrijeme lokalno stanovništvo bilo je uključeno u organizaciju Živih jaslica u Postojnskoj jami i koje je božićno vrijeme doživljavalo kao lokalni blagdan, a mogućnost sudjelovanja u predstavi kao privilegij i neizmjernu čast.  

Žive jaslice danas: događaj svjetskih razmjera

Događaj, koji nikada ne bi bio ono što jest bez marljivih prvih stvaralaca, u više od tri desetljeća uvelike je prešao granice Slovenije. Zbog Živih jaslica u Postojnskoj jami turisti iz cijelog svijeta dolaze u Sloveniju, a karte za njih rezerviraju godinu dana unaprijed. Prepoznate su kao najveći božićno-novogodišnji događaj, a protežu se duž turističke rute od pet kilometara. Zbog veličine predstave, posjetitelji je uglavnom pogledaju na špiljskom vlakiću, a dijelom i pješice. S 18 biblijskih scena, Žive jaslice u Postojnskoj jami najveća su podzemna pozornica na svijetu. Svjetski mediji su 2018. godine šestodnevni događaj, koji se održava svake godine između 25. i 30. prosinca, proglasili najljepšim prikazom Božića na svijetu.

Unatoč veličini suvremenih Živih jaslica u Postojnskoj jami, gdje sudjeluje više od 100 izvođača, među plesačima, instrumentalistima i međunarodnim pjevačkim zvijezdama, vodstvo s predsjednikom Uprave Postojnske jame Marjanom Batagelom ostaje vjerno tradiciji i brine se da događaj ostane blagdan, a ne "generička" božićna predstava. »Divno je promatrati razvoj izvođača: djeca su najprije pastiri, djevojke tijekom odrastanja postaju anđeli, a dječaci postaju vodiči. Lokalno stanovništvo živi s ovim događajem, kao i naša tvrtka.«

Početkom listopada broj bradatih momaka u Postojni značajno se poveća. Nije slučajnost. Počinju audicije za Žive jaslice u Postojnskoj jami. Zanimljiva je i priča o dugogodišnjem Zahariji iz Postojne koji u tu svrhu, unatoč negodovanju supruge, svakog listopada počinje puštati bradu.

Autorima također ide na ruku činjenica da je Postojna poznata kao grad metalaca, zato nije teško pronaći momke s dugom kosom koji bi upriličili Josipa. Traže se djevojke s nježnim crtama lica, budući anđeli, Marije i Elizabete, energični mladići koji prikazuju rimske vojnike, sanjivi pastiri i tri mudraca s Istoka.

Žive jaslice u Postojnskoj jami dugo je očekivani događaj i na audiciji nikada ne nedostaje zainteresiranih mladih ljudi, od kojih mnogi upravo ovdje prepoznaju svoj talent i po prvi put rade s profesionalnim redateljima, majstorima svjetla, frizerima, vizažistima i kostimografima. Nakon višetjednih priprema, na dan događaja, izvođači ulaze u špilju sat vremena prije predstave. I tada se događa čarolija. Čarolija koja nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Često se naime dogodi da posjetiteljima naviru suze u oči ili da dijete uzvikne u zanosu: »Anđeli doista postoje!«